Koja su alternativna tržišta za naše jabuke?

Nekoliko hiljada tona srpske jabuke zbog rata u Ukrajini ne može u Rusiju, koja je prošle godine bila glavni uvoznik ovog našeg voća. Privredna komora Srbije (PKS) zato pravi listu mogućih alternativnih tržišta, a trenutno njeno predstavništvo u Izraelu traži način za ulazak srpskog svežeg i smrznutog voća u tu zemlju

Srbija je lane u Rusiju izvezla jabuka u vrednosti od blizu 81 milion dolara, što je bilo 70 odsto ukupnog izvoza ovog voća. Samo jedna poljoprivredna zadruge iz Slankamena trenutno u hladnjačama ima oko 2.500 tona jabuka koje je trebala da izveze na to tržište. Zbog rata, međutim, umesto u Rusiju dva šlepera sa 40 tona jabuka otpremili su za Indiju, ali problem je što brod do te zemlje putuje oko 30 dana.

U potrazi za alternativom, domaći voćari “gledaju” ka tržištima Evroazije ili Afrike, ali kako za “Blic” priča Danijela Strižak, pomoćnik direktora sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju PKS, teško je sada naći alternativu za tržište na kojem se poslovalo po principu sporazuma o slobodnoj trgovini, a to je Rusija.

- Egipat je, na primer, jedan od pet navećih uvoznika jabuka u svetu i ulazno tržište za veliki deo afričkog kontinenta, ali kada se pogledaju carinske stope jasno je da mi nismo konkurentni na tom tržitu. EU u Egipat izvozi sa nultim carinskim opterećenjem, konzumenti su naviknuti na njihov proizvod i nema razloga da u svetlu novonastale situacije jabuku plaćaju skuplje – objašnjava naša sagovornica, dodajući da arapska tržišta, sem velikih količina, traže i kontinuitet, odnosno, “žele da imaju jabuku i u januaru i martu i septembru”.

Srbija, kako kaže, za sve vrste voća koje je izvozila u Rusiju, od jabuke i kruške, do breskve, trešnje i šljive, ima mogućnost izvoza na druga tržišta, ali je osnovno pitanje kako sada doći do njih?

- Ovo je situacija kada se izlazi iz zone komfora, jer su naši privrednici navikli da trguju sa EU, Rusijom i regionom. Već sada se pokazuju koliko su troškovi izvoza za Rusiju veći, jer se ne može preko Ukrajine, a možete zamisliti koliko bi bili veći za neka dalja evroazijska tržišta. Treba nam dobra strateška analiza, da se identifkuje manji broj tržišta, ne više od pet, a onda da se na njima radi – smatra Danijela Strižak.

Na tržištima Evroazije PKS svoja predstavništva, pored Moskve, ima još u Izraelu i to je moguća šansa za domaće proizvođače voća.

- Carine za Izrael u izvozu svežeg i smrznutog voća su i dalje visoke i tu imamo problem pogotovo sa Poljskom, koja na njihovo tržiše izvozi bez carinskog opterećenja. Međutim, u svetlu novonasatale situacije, a na osnovu informacija sa kojima mi raspolažemo, Vlada Izraela je da bi smanjila pritisak na svoje stanovništvo koje se suočava sa visokim cenama svežeg i smrznutog voća i povrća, olakšala uslove za uvoz. Naš direktor predstavništva u Izraelu informisao je o tome naše proizvođače i već je saradnja ponuđena izarelskoj strani, pa ćemo videti kako će se to završiti – ističe Danijela Strižak.