Kineski proizvođači pauziraju proizvodnju i okreću se novim tržištima, kako posledice američkih carina postaju sve vidljivije, navode kompanije i analitičari
Prema navodima analitičara, fabrike koje proizvode igračke, sportsku opremu i jeftinu robu za prodavnice "jedan dolar",trenutno su najviše pogođene. Iako još nije reč o masovnoj pojavi, dešava se u ključnim izvoznimcentrima, i postoji zabrinutost da bi moglo da se proširi. Postoji nada da će carine biti smanjene kako bi se porudžbine nastavile, ali u međuvremenu kompanije šalju zaposlene na prinudne odmore i obustavljaju deo proizvodnje, ukazuju iz jedne konsultantske firme u Šangaju.
Prema procenama Goldman Saksa, oko 10 do 20 miliona radnika u Kini je povezano s poslovima izvoza za Sjedinjene Države. Zvaničan broj zaposlenih u kineskim gradovima prošle godine iznosio je 473,45 miliona. Tokom niza brzih najava ovog meseca, Sjedinjene Države su uvele više od 100 odstododatnih carina na kinesku robu, na šta je Kina odgovorila recipročnim merama. Dok je američki predsednik Donald Tramp u četvrtak tvrdio da su trgovinski pregovori s Pekingom u toku, kineska strana je negirala da se bilo kakvi pregovori trenutno vode, piše CNBC.
Uticaj nedavnog udvostručavanja carina mnogo je veći od uticaja pandemije kovida, koja se bavi upravljanjem lancima snabdevanja. Stručnjaci kažu da mala preduzeća koja raspolažu sa svega nekoliko miliona dolara, naglo povećanje carina može biti neizdrživo i potencijalno ih odvesti u propast.
Izazovi na domaćem tržištu
Majkl Hart, predsednik Američke privredne komore u Kini, kaže da je nekoliko kompanijanavelo da uz carine od 125 odsto, njihov poslovni model više nije održiv. Takođe je ukazao na to da je poslednjih nedelja konkurencija među kineskim kompanijama značajno porasla. On je dodao da će carine iz obe zemlje verovatno ostati na određenom nivou, uz mogućnost izuzetaka za pojedine proizvode.
Kompanija za e-trgovinu JD.com bila je među prvima koja je najavila sličnu podršku, obećavši 200 milijardi juana (27,22 milijarde dolara) za otkup kineske robe koja je prvobitno bila namenjena izvozu,i pronalaženje načina da se ta roba proda unutar Kine. Kompanija za dostavu hrane Meituan takođe je najavila da će pomoći izvoznicima da distribuiraju proizvode na domaćem tržištu.
Kineske kompanije se takođe sada više okreću prodaji putem onlajn platformi. Neki proizvođači tvrde da su ovu vrstu prodaje uspeli da započnu za manje oddve nedelje, bez dodatnih troškova i vremena potrebnog za renoviranje studija i zapošljavanje tima.
Opcija druga tržišta
Sve manje kineskih kompanija razmatra preusmeravanje izvoza u SAD preko trećih zemalja, s obzirom na pojačanu američku kontrolu nad takvim transakcijama. Mnoge kompanije diversifikuju proizvodnju, premeštajući je iz Kine u Indiju ili jugoistočnu Aziju, dok se druge okreću kupcima u Evropi i Latinskoj Americi umesto američkom tržištu. Neke kompanije su već razvile poslovanje koristeći druge trgovačke rute iz Kine.
Liu Šu, koja vodi e-trgovinsku kompaniju Beijing Mingiuču, prodaje proizvode za kupatila u Brazil. Iako se suočava s izazovima kao što su promene valutnih kurseva i visoki troškovi kontejnerskog transporta, Liu kaže da očekuje da trgovinu s Brazilom neće ozbiljnije pogoditi napetosti između Kine i SAD.
Izvoz Kine u Brazil se udvostručio između 2018. i 2024. godine, kao i izvoz u Ganu. Trgovinske tenzije između SAD i Kine su navele mnoge kompanije da istražuju nabavku i proizvodnju van Sjedinjenih Država, što bi, nada se, moglo otvoriti još više prilika.
Ostavi komentar