Četvrtina najbogatijih uzrokovala polovinu pada potrošnje

Stručnjaci sa Harvarda su izračunali da je potrošnja najsiromašnije četvrtine Amerikanaca pala samo za 5% od izbijanja pandemije

Nasuprot tome, najbogatija četvrtina je potrošila 36% manje nego pre početka korona krize. To je u apsolutnim iznosima izraženim u dolarima polovina ukupne potrošnje. Razlike u prihodima su se toliko povećale da od potrošnje najbogatijih zavisi najveći deo ekonomije u SAD.

Štednja najbogatijih u društvu je uzrok ogromnog pada potrošnje u SAD nakon izbijanja pandemije Kovid-19, pokazuje najnovije istraživanje sa Harvarda. Kriza izazvana pandemijom je pokazala koliko je nejednakost u prihodima uticala i na nejednakost u potrošnji, čiji je pad najviše pogodio one najmanje plaćene u sektoru usluga.

Razlike u prihodima i imovini su se toliko povećale da od potrošnje njabogatijih zavisi daleko veći deo ekonomije nego pre pola veka, pa time i egzistencija ogromnog broja radnika. Zato je ekonomski šok za radnike sa niskim nadnicama, naročito za one u delatnostima koje zahtevaju fizički kontakt izrazito veliki, ističe se u istraživanju.

Pad prihoda malih firmi i do 72%

Stručnjaci sa Harvarda su izračunali na osnovu plaćanja karticama, da je potrošnja najsiromašnije četvrtine Amerikanaca pala samo za 5% od izbijanja pandemije. Nasuprot tome, najbogatija četvrtina građana potrošila je 36% manje nego pre početka korona krize, što je u apsolutnim iznosima izraženim u dolarima polovina ukupne potrošnje.

Istraživači ističu i da su prijave za državnu pomoć za nezaposlene bile daleko brojnije u njabogatijim gradovima i regionima, odnosno tamo gde siromašniji iz uslužnog sektora najviše zavise od potrošnje bogatih. Male firme su u tim delovima SAD imale pad prihoda i do 72%, navode stručnjaci sa Harvarda.

Razlika u odnosu na ranije krize

U ranijim krizama, uslužni sektor koji po pravilu zapošljava slabije plaćene radnike bio je najžilaviji deo ekonomije. Ali u prethodnim potresima na tržištu bez posla nisu ostajale delatnosti kao što su restorani, hemijske čistionice ili frizerski saloni. Dešavalo se, šta više, da građevinski radnici pre ostanu bez posla nego konobari.

Imajući u vidu da je udeo uslužnog sektora u ekonomiji danas daleko veći nego pre pola veka, jasno je da je sada ovakva vrsta ekonomskog šoka mnogo pogubnija za celokupnu ekonomiju, a pogotovo za siromašnije, nego što bi to bilo da se ovakva pandemija desila pre 50 godina, zaključuje se u istraživanju.