ZAGREB, 3. marta (Tanjug) - Zahvaljujući propasti industrijske proizvodnje, Hrvatska će do 2030. godine biti jedna od najčistijih zemalja Evropske unije, predvidjaju austrijski naučnici na osnovu broja i lokacija industrijskih postrojenja u državama, koje su uvrstili u složene matematičke računice. Kako piše hrvatski "Jutarnji list", na geografskoj karti na kojoj su naznačene lokacije na kojima će za 15 godina biti veliki zagadjivači, Hrva
ZAGREB, 3. marta (Tanjug) - Zahvaljujući propasti industrijske proizvodnje, Hrvatska će do 2030. godine biti jedna od najčistijih zemalja Evropske unije, predvidjaju austrijski naučnici na osnovu broja i lokacija industrijskih postrojenja u državama, koje su uvrstili u složene matematičke računice.
Kako piše hrvatski "Jutarnji list", na geografskoj karti na kojoj su naznačene lokacije na kojima će za 15 godina biti veliki zagadjivači, Hrvatska je označena sa samo tri tačkice i to zelene koje predvidjaju zagadjenje ispod 25 mikrograma po kubnom metru vazduha.
Te lokacije su rafinerije u Rijeci i Sisku, kao i sisačka železara.
Sagovornik "Jutarnjeg", dr Stanko Uršić, fizički hemičar s Farmaceutsko-biohemijskog fakulteta u Zagrebu, koji je bio spoljni član saborskog Odbora za životnu sredinu, kao i brojnih državnih poverenštava za procenu uticaja na okolinu, smatra da je vrlo nezahvalno raditi takve projekcije.
Sumnje su tim veće što su i naznačene lokacije trenutno u nezavidnom poslovnom položaju, pa im ni zagadjenje nije na velikom nivou.
Oba sisačka giganta, i rafinerija i železara, rade sa jako smanjenim kapacitetom. Za rafineriju čak postoje planovi o zatvaranju a železara je sa nekoliko hiljada radnika spala na 144 zaposlena.
S druge strane, grad Labin u Istri nije označen kao budući zagadjivač, iako se planira gradnja termoelektrane na ugalj "Plomin C", koja bi se završila pre 2030. godine.
Poredjenja radi, tri lokacije s umerenim zagadjenjem za 15 godina imaće još jedino Grčka, a za Sloveniju ih je prognozirano čak osam.
Italija, Poljska i Bugarska biće zemlje s najvećim brojem izvora vrlo visokog i visokog zagadjenja.
U istraživanju, takodje, piše da će do 2030. mnogi evropski gradovi biti suočeni s stepenom zagadjenja daleko iznad granica koje su postavili Svjetska zdravstvena organizacija i EU.
Alarmantno zagadjenje predvidjeno je za istočnu Evropu, a u zapadnoj i severnoj najzagadjeniji će biti španska luka Gijon, zatim Stockholm, Stuttgart, Milano i Torino, dok bi smog u Parizu mogao da ima razorne posledice.
Ostavi komentar