Start Up krediti

31.03.2009

Istraživanja izvor: Kamatica

Jedan od svakako najvećih problema pri otpočinjanju sopstvenog biznisa predstavlja pribavljanje sredstava potrebnih za početna ulaganja. Ni u vreme ekspanzivnije kreditne politike poslovnih banaka početnicima u biznisu nije bilo lako doći do kredita, a danas u vreme nadolazeće svetske finansijske krize i opšteg nedostatka sredstava u privredi, taj problem postaje još veći.

U prethodnim godinama samo par poslovnih banaka je odobravalo kredite početnicima u biznisu i to često po veoma rigoroznim uslovima. Najčešće je to bio slučaj kod projektnog finansiranja i stanogradnje, gde je poslovna banka postajala praktično jedan od partnera u poslu. Međutim, za sve ostale, koji nisu bili u ovoj privrednoj grani i koji su bili usmereni na različite druge poslovne poduhvate, bilo je gotovo nemoguće doći do kredita za početak biznisa.
 
Finansiranje kroz „start up“ kredite je izuzetno popularan metod u razvijenijim zemljama. Postoje čak i specijalizovane poslovne banke, koje finansiraju isključivo novoosnovane kompanije sa perspektivnim poslovima. Krediti koje takve kompanije dobijaju su, po logici bankarskog  poslovanja, skuplji, jer su rizičniji, ali poslovi koji se njima finansiraju donose značajne profite koji pokrivaju sve troškove poslovanja.
 
U najrazvijenijim privredama sveta popularni su i takozvani „plavi anđeli“ ili smeli investitori, koji svoj novac ulažu u male kompanije sa perspektivnim poslovanjem, računajući da svoj novac oplode značajno većim stopama povraćaja, nego investiranjem u kompanije sa razvijenim biznisom. Oni najčešće kupuju udeo u vlasništvu firme, a uloženim novcem pokreću poslovnu ideju osnivača, koja u narednim godinama doživljava ekspanziju i donosi ogromne profite. U našoj zemlji je mali broj ovakvih investitora i njihovo prisustvo na tržištu uglavnom funkcioniše preko zastupnika koji procenjuju poslovanje malih kompanija i preporučuju ulaganja u najperspektivnije, ali nemaju otvorenost u smislu konkurisanja za njihova sredstva.
 
Realnost u Srbiji govori da sem što nemamo specijalizovanih banaka za početnike u biznisu, niti dovoljno prisustvo smelih investitora, nema ni dovoljno podrške od strane postojećih poslovnih banaka. Mogućnosti za prikupljanje početnih sredstava za pokretanje biznisa su daleko manje nego u razvijenim privredama, pa čak i u mnogim privredama našeg okruženja, koje nisu značajno razvijenije.
 
„Start up“ krediti, koje je finansirao Fond za razvoj Republike Srbije trenutno se ne odobravaju, ali se primaju zahtevi za iste. Prema postojećim informacijama, trebalo bi da njihovo odobravanje krene krajem meseca. U prošloj godini, odobreno je ovakvih kredita u visini 2,2 milijarde dinara i otvoren je značajan broj radnih mesta. Ipak, čini se da su potrebe za ovom vrstom kredita značajno veće.
 
Kriterijumi za odobravanje ovih kredita su bili vezani za ocenu poslovne ideje podnosioca zahteva. Uslovi za odobravanje ovih kredita su bili da podnosilac zahteva ranije nije obavljao bilo kakvu privrednu delatnost i da novoosnovano preduzeće nije registrovano pre 01.06.2008. godine. Kao sredstva obezbeđenja podnosilac zahteva je mogao ponuditi hipoteku na nekretninu ili zemljište u vlasništvu, ručnu zalogu na pokretnu imovinu u vlasništvu (vozila, računarska oprema i druga oprema sa visokom stopom godišnjeg otpisa) ili jemstvo drugog pravnog lica. Krediti su odobravani u visini 500.000 do 1,3 miliona dinara uz kamatnu stopu od 1% godišnje i valutnu klauzulu. Takođe, odobravan je i grejs period od 12 meseci. Ovo su do sada bili najpovoljniji krediti na našem tržištu za početnike. U ovoj godini najavljeno je da će biti izdvojeno 3,1 milijardi dinara za ove kredite, a očekuje se da će uslovi odobravanja biti isti kao i prošle godine. Zahtevi za ove kredite mogu se podneti u lokalnim kancelarijama Fonda za razvoj ili Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća.
 
Od poslovnih banaka, ovakve kredite iz sopstvenih sredstava odobrava Opportunity banka, koja ne zahteva čak ni biznis plan, već ima kreditnog savetnika, koji sa podnosiocem zahteva ocenjuje ekonomsku isplativnost poslovne ideje, na osnovu čega banka donosi odluku o finansiranju. Od korisnika se zahteva da do odobravanja kredita registruje firmu, dostavi statusnu dokumentaciju i redovno podnosi finansijske izveštaje tokom poslovanja. Kao obezbeđenje uzima se hipoteka na nepokretnosti, ručna zaloga ili jemstvo pravnog lica ili fizičkog lica zaposlenog u državnim, javnim ili većim privatnim institucijama. Kod ovih kredita kamatna stopa se kreće od 20-26% i uz grejs period od jednog do šest meseci, zavisno od vrste kredita i delatnosti koja se istim finansira. Visina kredita zavisi od slučaja do slučaja, a raspon za mikro kredita je od 500 do 10.000 evra, sa rokom otplate do 36 meseci.
 
Ostale poslovne banke ne odobravaju start up kredite iz sopstvenih izvora, ali sporadično obavljaju takva finansiranja u saradnji sa državnim i pokrajinskim institucijama, te lokalnim samoupravama. Tako, na primer, Komercijalna banka je posrednik u odobravanju kredita za poljoprivredna gazdinstva, u saradnji sa nadležnim ministarstvom, Banca Intesa odobrava kredite u saradnji sa Garancijskim fondom AP Vojvodine za žene početnike u biznisu.


Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana