Western Union, Fabio Del Grosso, regionalni direktor Western Union-a za Adriatic regiju-intervju

27.07.2010

Istraživanja izvor: Kamatica

Western Union - Fabio Del Grosso1. Možete li nam izneti neke podatke o ukupnoj visini novčanih sredstava koja su putem Western Uniona pristigla u Srbiju i poslata iz Srbije od početka poslovanja WU u Srbiji?

Ukupan broj novčanih pošiljaka preko Western Union-a se konstantno povećavao od kada smo počeli sa radom 2001. godine, sa izuzetkom 2009. godine kada se finansijska kriza negativno odrazila na svetsko tržište novčanih pošiljaka, uključujući Srbiju. Western Union je bio u mogućnosti da preko svojih zastupnika na tržištu Srbije proširi mrežu poslovanja, kao i u državama iz kojih se šalje najveći broj pošiljaka, čime je obuhvaćen znatno veći broj korisnika. Western Union® Money TransferSM usluga korisnicima nudi brz, pouzdan i pogodan način slanja novca, kao alternativu neformalnim kanalima. Tokom nekoliko godina, Western Union je u proširenje mreže u Srbiji investirao oko 5 miliona dolara, kao i u razvoj naše mreže u državama u kojima je srpska dijaspora najbrojnija.
Western Union planira da nastavi sa investiranjem u Srbiji i državama iz kojih se najčešće šalju novčane pošiljke kako bi poboljšao svoje usluge i privukao nove korisnike.

2. Da li je prisutan zadovoljavajući rast poslovanja na godišnjem nivou?

Naš cilj rasta je da zadovoljimo potrebe srpske dijaspore, koja podnosi značajne žrtve radom u inostranstvu i slanjem novca kući. Stoga ćemo nastaviti da investiramo u našu mrežu širom Srbije i država u kojima srpska dijaspora živi i radi.

3. Kako ocenjujete poslovanje WU u Srbiji i gde je mesto Srbije u regionu istočne Evrope kada je u pitanju poslovanje WU?

Planiramo da nastavimo da investiramo u ovo tržište, nastavimo da učimo o potrebama korisnika i održimo izuzetan nivo usluga.


4. Da li postoje neke specifičnosti Srbije u odnosu na ostale zemlje, kada je u pitanju poslovanje WU?

Svako tržište je specifično na svoj način, pa isto važi i za Srbiju. Ako pogledamo konkurenciju, neformalni kanali definitivno imaju veoma značajan udeo na tržištu i možda čak imaju i veći značaj u Srbiji nego što je to slučaj sa drugim tržištima. Western Union nastavlja da informiše korisnike o značaju korišćenja formalno definisanih kanala za transfer novca.

5. Koliko je svetska ekonomska kriza uticala na poslovanje WU u globalu i u Srbiji?

Svetska banka je nagovestila da će tokom 2009. godine slanje novčanih doznaka na globalnom nivou opasti za 7-10% u odnosu na 2008. godinu. Na osnovu istraživanja koje je sprovela Aite Group, tokom 2009. godine učešće Western Union-a na globalnom tržištu poraslo je sa 16% na 17%.

• Što se tiče ekonomske krize, naročito u Srbiji, primetili smo da korisnici šalju manje novca kući nego prošle godine. Podaci Svetske banke ukazuju da se očekuje globalni rast slanja novčanih pošiljaka za 6.2% u 2010., a 7.1% u 2011. godini. Pokretači našeg poslovanja su očigledno pozitivni: dugoročno povećanje stope nataliteta i povećanje tokova novca, koji nam kao liderima u poslovanju transfera novca, daju dobre mogućnosti da ostvarimo rast. Naša ambiciozna strategija rasta uključuje inicijative kao što su diversifikacija u smislu novih proizvoda i kanala.

6. Da li WU i posredničke kompanije naplaćuju više provizije u Srbiji za svoje usluge nego u ostalim zemljama u regionu?

Najprije, važno je napomenuti da naši klijenti za primanje novca u Srbiji ne plaćaju nikakve naknade ni provizije; sve troškove transfera plaća samo pošiljalac. Na naknade za transfer Western Uniona utiču mnogi faktori, neki od njih su ulaganja u mrežu, veličina tržišta, zrelost tržišta, iznos koji se šalje itd. Kada govorimo o Srbiji, cene se razlikuju u zavisnosti od toga odakle i kuda se novac šalje.

7. Kako objašnjavate to da gotovo do prošle godine u Srbiji nije poslovala ni jedna od konkurentskih kompanija WU?

Tržište u Srbiji je uvek bilo veoma kompetitivno. Postoje brojni načini za slanje novca. Banke u Srbiji imaju značajnu ulogu na tržištu, jer mnoge od njih imaju filijale u državama u kojima dijaspora živi. Pored banaka, postoje kompanije koje omogućavaju on-line transfere, zatim takozvani “koridor specijalisti” (kompanije specijalizovane za slanje i primanje novca na određenoj teritoriji), kompanije koje su razvile pre-paid kartice za novčane pošiljke i neformalni kanali, koji na osnovu nekih podataka zauzimaju i do 50% tržišta. Druge kompanije za transfer novca su od 2008. godine ušle na tržište Srbije.


8. Kakav je stav WU povodom optužbi da u Srbiji postoji monopol uspostavljen od strane ove i posredničkih kompanija?

Srpsko tržište je prilično veliko i uključuje i druge kompanije koje se bave transferom novca, takozvane “koridor specijaliste”, banke i kompanije koje pružaju on-line usluge. Kako je nedavno istaknuto na konferenciji o novčanim pošiljkama koju je održalo Ministarstvo za dijasporu, podaci pokazuju da je tokom 2009. godine preko 5 milijardi EUR-a doznaka stiglo u Srbiju. Western Union, čija je poslovna politika da ne objavljuje podatke na nivou pojedinačnih država, može da kaže da učešće naše kompanije ne premašuje 5% ovog iznosa. Western Union takođe veruje da nije bilo prepreka konkurenciji da uđe na tržište. To je potkrepljeno činjenicom da postoji više banaka koje su u proteklom periodu potpisale ugovore sa drugim kompanijama za transfer novca.


9. Ima li prostora da usluge vaše kompanije budu jeftinije u Srbiji i da li smatrate alternativne načine prijema i slanja novca ozbiljnom konkurencijom?

Kako je ranije navedeno, već postoji nekoliko načina za slanje novca kući. Bez obzira na to, Western Union kontinuirano razvija nove načine za slanje novca, kako bi korisnicima ponudio mogućnost izbora i zadovoljio potrebe potencijalnih novih korisnika. Zbog toga smo u nekoliko država pokrenuli uslugu on-line transfera novca preko www.westernunion.com. U ovom momentu se radi na razvoju transfera novca sa računa (slanje novca direktno sa računa u banci) i drugim uslugama.

Provizija zavisi od iznosa koji se šalje i države iz koje se šalje. U mnogim državama smo već prilagodili standardne cenovnike za slanje novca prema Srbiji. Tako smo npr. u Švedskoj aktivirali uslugu pod nazivom “Next Day Service” kojom korisnici plaćaju manju proviziju za prijem novca u roku od 24 časa, umesto korišćenja usluge Money-in-Minutes. U Hrvatskoj i Bosni smo smanjili proviziju za Srbiju 2009. godine. Pored toga, u nekoliko država smo uveli karticu lojalnosti za koju korisnici mogu besplatno da se prijave, a koja ima brojne pogodnosti, uključujući brže procesuiranje transakcija, popuste u popularnim radnjama ili skupljanje bodova koji se mogu zameniti za proizvode.

10. Koliko bi uvođenje i rast popularnosti novih elektronskih načina transfera novca mogli uticati na poslovanje WU u Srbiji?

Razvoj alternativnih kanala, kao što su on-line transfer novca, transfer putem mobilnih telefona ili slanje i primanje direktno sa bankovnog računa su okosnica strategije Western Union-a. Verujem da će korisnici imati koristi od razvijanja ovakvih usluga.

11. Da li postoje uslovi za uvođenje elektronskog transfera novca u Srbiji od strane WU, kao što je to prisutno u pojedinim zemljama?

U brojnim državama u kojima živi srpska dijaspora Western Union je već pustio u promet nove kanale. Danas je iz brojnih država Evropske Unije moguće slati novac preko Interneta (www.westernunion.com) ili direktno sa bankovnog računa. Zainteresovani smo za lansiranje ovakvih usluga i u Srbiji onog momenta kad lokalno zakonodavstvo to omogući.


12. Da li će WU proširiti svoje usluge u Srbiji i koje nove usluge se mogu očekivati u narednom periodu?

Nastavljamo sa planiranjem daljeg proširenja naše mreže kako bismo doprli do većeg broja korisnika u najudaljenijim područjima, a to isto planiramo i u državama u kojima dijaspora živi. Strategija diversifikacije portfelja kroz formiranje alternativnih kanala za slanje novca, kao što su on-line transfer novca, transfer putem mobilnih telefona ili slanje i primanje direktno sa bankovnog računa će nam pomoći da dopremo do većeg broja korisnika i ponudimo više opcija postojećim korisnicima. Neke od ovih usluga su već dostupne u državama u kojima živi srpska dijaspora, dok će druge biti uskoro dostupne.

 

 

 

 



Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana