Banke u stečaju najviše duguju za poreze

Objavljeno: 09.01.2012

Vesti izvor: Politika

Republička poreska uprava je prvi put obelodanila imena dužnika koji su neplaćanjem poreza i doprinosa oštetili državu za desetine milijardi dinara. Uglavnom je reč o firmama koje su ugašene ili su u stečaju, ili im se dugovi reprogramiraju. Među dužnicima je i mnogo onih koji su u procesu privatizacije, a što je za poreznike bila glavna kočnica da u javnosti iznesu imena dužnika kako ne bi usporili njihovu prodaju.

Prva tri najveća dužnika na spisku pravnih lica su bivše velike srpske banke – Beobanka u stečaju s dugom od 24,07 milijardi dinara, Investbanka – 18,3 milijardi dinara, Astra banka 15,64 –milijardi dinara neplaćenog poreza. Među ovim dužnicima je i Beogradska banka s dugom od 13,1 milijardu dinara, Javno preduzeće za eksploataciju u restrukturiranju s dugom od 7,5 milijardi dinara, „Sartid” u stečaju 5,5 milijardi, „Simpo” s pet milijardi, s tim što, kako se može videti na sajtu Poreske uprave, zaključak vlade još nije donet po pitanju statusa „Simpa”, dakle da li je u restrukturisanju ili je u stečaju.

Ukupan dug 100 najvećih dužnika sa spiska pravnih lica iznosi 214,5 milijardi dinara.

Izmenama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji koji je pre dva dana stupio na snagu, pa i člana sedam, kojim je regulisano da dug poreskog obveznika više ne predstavlja tajnu,omogućio je poreznicima da obelodanjuju ove podatke. Upravo je izbegavanje plaćanja obaveza ovih lica dovela u nevolju veliki broj njihovih zaposlenih kojima poslodavac nije uplaćivao doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, a zbog čega oni danas ne mogu da se penzionišu. Za veliki broj firmi država je parama iz budžeta namirila ove obaveze i povezala zaposlenima staž.

Poreznici napominju da su tri razloga zbog kojih su do usvajanja ovog zakona imali obavezu ćutanja, odnosno nemogućnosti da kod pojedinih dužnika naplate potraživanja. Pre svega zato što su Zakon o privatizaciji i Zakon o stečaju, slučajno ili namerno, „išli na ruku dužnicima”, pa dok su firme u procesu privatizacije i restrukturiranja, stečaja ili reprograma dugova, niko nije smeo to da pominje.

Shodno Zakonu o privatizaciji, donetom 2007. godine, od dana donošenja odluke o restrukturiranju do njegovog okončanja, poreznici nisu mogli protiv firme koja se prodaje da sprovedu prinudnu naplatu niti bilo koju drugu meru radi namirenja potraživanja, pojašnjavaju u Poreskoj upravi.

Zakon o privatizaciji je, kako stvari stoje, rigorozniji bio za onog ko je pokušavao da naplati potraživanja nego za dužnika, pa je svako ko je pokušao da podnese prijavu protiv neplatiša sam morao da plati kaznu od 100.000 do 300.000 dinara. Primera radi, direktor Poreske uprave koji bi pokrenuo postupak naplate potraživanja morao bi da plati ovu razrezanu kaznu.

Imena dužnika morala su biti tajna i kada je reč o firmama koje su u stečaju. Poreski obveznici koji su imali dug po osnovu javnih prihoda, a koji su se nalazili u postupku stečaja, od dana pokretanja stečajnog postupka Poreska uprava protiv njih nije mogla da vodi prinudno izvršenje, (a sve shodno Zakonu o stečaju), već je bila dužna da prekine postupak prinudne naplate. Stečajni poverioci su svoja potraživanja mogli da naplate u stečajnom postupku.

Prve tri preduzetničke radnje s najvećim dugovima su „Metalijum” – 168,4 miliona dinara, „Helena grand” 167,1 milion, „Beni”, radnja za promet robe na veliko i malo, koja duguje 166 miliona dinara. Sve tri firme su brisane, odnosno odjavljene, što znači da ih nema u registru privrednih subjekata.

Kada je reč o fizičkim licima, najveći dug na listi 100 ima, kako se može videti na sajtu Poreske uprave, Novica Jovanović iz Leskovca – 307,9 miliona dinara, Marijo Vujaklija iz Inđije – 239,6 miliona, dok je treća osoba iz Žablja Lazo Krvopić s dugom od 130,42 miliona dianra. Ukupan dug na listi 100 najvećih dužnika, među fizičkim licima iznosi 2,9 milijardi dinara.

Interesanto je da se na spiskovima 100 najvećih dužnika ne pominje ime nijednog javnog preduzeća, iako se pre izmene Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji spekulisalo da je među dužnicima upravo dosta zvučnih imena firmi koje godinama izbegavaju da plaćaju obaveze državi.

Samo su dugovanja privrede prema Fondu PIO, po osnovu ne uplaćenih poreza i doprinosa, tokom 2011. godine narasla na 250 milijardi dinara.

27.08.2012