Tekst objavljen: 25.10.2016 9:59        


BEOGRAD, 25. oktobra (Tanjug) - Srbija je od puta ka bankrotstvu na kome se nalazila, došla do ekonomije koja raste i razvija se, složili su se danas predstavnici međunarodnih finansijskih institucija koji su govorili na panelu "Infrastrukturni i investicioni projekti Srbije" koji je održan u okviru foruma Beogradski investicioni dani.

Srbija od bankrotstva do ekonomije koja raste

Šef kancelarije Svetske banke (SB) u Srbiji Toni Verheijen kazao je da se situacija u Srbiji od 2013. dosta promenila i da je zemlja napravila veliki iskorak ka boljem investicionom ambijentu.
On je dodao da još dosta toga treba menjati i rešiti pitanja preduzeća među kojima su Galenika i Petrohemija, ali da je ipak ono što je učinjeno ubedilo investitore da "više ne okreću leđa Srbiji".

Prema njegovim rečima, investitorima je bitno što je uočeno da se u Srbiji sprovode strukturne reforme, da je poboljšana poslovna klima, da je lakše započeti posao, i da pada stopa nezaposlenosti.

On je dodao da se ipak mora raditi na poboljšanju kvaliteta javnih usluga i radne snage, ali i da se kreiraju veštine potrebne i korisne za preduzeća.

Direktor Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Srbiji Danijel Berg kazao je da je bio u Srbiji kada je zemlja bila na ivici bankrotstva, ali da je sada zemlja postigla određenu makroekonomsku stabilnost i da ima stabilan budžet, nižu inflaciju, kao i manji dug, a bez toga nema dobre investicione klime.
Prema njegovim rečima, da je to sve postignuto vidi se po dolasku investitora i po tome što bankarski sektor počinje ponovo da funkcioniše.

Regionalni direktor Međunarodne finansijske korporacije IFC Tomas Lubek kazao je da je uočeno da je u Srbiji kao i u ostalim zemljama regiona nivo problematičnih kredita između 10 i 20 odsto i da je to nešto što pravi problem.

Lubek je naveo da banke treba više da rade na rešavanju tog problema, umesto da se bave pitanjem odobravanja novih kredita.

Prema njegovim rečima, većina država u regionu ima i visok nivo duga i da je javno privatno partnerstvoi jedan od načina kako da se taj problem reši.

Šef regionalnog predstavništva za Zapadni Balkan Evropske investicione banke (EIB) Dubravka Negre kazala je da je EIB u Srbiji prisutan od 2001. i da je trenutno aktivno 15 projekata, od ukupno 28 lansiranih i to najviše u infrastrukturu i mala i srednja preduzeća.

Ona je kazala da je najbolji pokazatelj da se investiciona klima u Srbiji popravlja, podatak da je EIB u Srbiji od 2003. investirao 4,7 milijardi evra , a to je oko 50 odsto troškova projekata, odnosno da je od tada ukupno investirano nešto vise od devet milijardi evra.

Prema njenim rečima, Srbiji ostaju reforme poreskog i bankarskog sistema, restrukturiranje javnih preduzeća, kao i poboljšanje pravnog okvira kako bi se približio evropskom.

"EIB pozdravlja napredak Srbije na evropskom putu i državi će uvek biti na raspolaganju", kazala je Negre, dodajući posebno kada je reč o finasiranju projekata iz javno privatnog partnerstva jer kako je naglasila EIB najveći finansijer i da je od 2013. do 2015 u tu oblast uložila 7,5 milijardi evra u Evropi.

Šef Trećeg sektora operacije EU Delegacije u Srbiji Ričard Maša kazao je da je EU najveći partner u Srbiji, ali i da je Srbija istovremeno najveći primalac sredstava EU od kojih je jedna trećina za podržavanje infrastrukturnih projekata.

On je kazao da je za ovu godinu opredeljeno 1,3 milijardi evra grantova .

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana