BEOGRAD, 31. oktobra (Tanjug) - Vlada Srbije je uspela da ostvari fiskalnu ravnotežu i sada treba da ubrza reforme, kako bi dodatno podstakla privredni rast, ocenjuje profesor Ekonomskog fakulteta Dragan Đuričin.
Komentarišući najavu premijera Srbije Aleksandra Vučića da će vlada posle štednje biti usmerna na rast i potrošnju, Đuričin je rekao Tanjugu da država industrijskim politikama u prioritetnim sektorima može da podstakne nivo privredne aktivnosti i razvoj, a samim tim i nivo dohotka i tekuću i investicionu potrošnju.
"Svaka reforma ima svoju koncepcijsku platformu, a naša reforma se bazirala na merama štednje. Sa druge strane, na investicijama, mi smo uspeli da ostvarimo u trećem kvartalu fiskalnu ravnotežu, imaćemo mali deficit na kraju godine, ali ćemo imati i rast od 2,5 do 2,7 odsto", naveo je Drjuričin.
Prvo pitanje je, prema njegovim rečima, da li je taj rast održiv i inkluzivan i ne treba biti veliki stručnjak i reći da to nije dovoljno i da Srbija treba da ubrza reforme, kako bi ''energizovala rast'' i kako bi rast bio usmeren u oblasti koje nose veće stope stvorene vrednosti.
"Treba imati u vidu da nisu završene strukturne reforme i da Srbiji predstoji težak put reforme javnog sektora. Srbija i dalje mora da nastavlja sa investicijama u infrastrukturu, jer, ako nemate kompatibilnu infrastrkturu, ne možete biti deo zajednice kojoj težite, a te investicije su veoma skupe i imaju dug rok povraćaja i nisku profitabilnost", naglasio je Đuričin.
On je dodao da te investicije nisu dugoročan pokretač rasta i da Srbija mora da ulaže u oblasti koje imaju najveći stepen dodate vrednosti, odnosno u nove tehnoogije četvrte industrijske revolucije, "čije srce predstavljaju informacione i komunikacione tehnologije".
Da bi to država uradila, kako je rekao, mora da ima odgovarajuće industrijske politike u prioritetnim sektorima, kao i prateće vertikalne industrijske politike, pre svega, u oblasti obrazovanja i nauke koje treba da podrže inovativne delatnosti.
"Mi moramo reformisati sebe da bismo preživeli, jer u okruženju ovakvih promena, geopolitike i konkurencije, ko stoji u mestu nema šanse da preživi, pošto ne uspeva da prati promene. Realna ekonomija uvek daje odgovore na kontekst u kome se nalazi i na mere ekonomskih politika, a ako mere ekonomskih politika budu takve da usmeravaju realnu ekonomiju prema investicijama onda će ponasanje realne ekonomije biti u skladu sa očekivanjima država", naveo je
Djuričin.
On poručuje da nema čarobnog štapića i da je privatni sektor u ogromnim problemima, dok multinacione kompanije imaju svoju strategiju u kojoj su njihovi ogranci na prostoru naše zemlje sastavni deo njihove kompanijske strategije.
Takođe, javni sektor je pun organizacionih problema i opterećen teškoćama iz prethodnog perioda.
"Veoma je teško pronaći mesta u kojima realna ekonmija može da ekspandira. Ako bi sve prepustili privredi sa ovoliko strukturnih neravnoteža o delovanju tržišta onda bi tržište još više penalizovalo proizvodnju. Zato je neophodno da tzv. vidljiva ruka države kroz industrijske politike u prioritetnim sektorima da podsticaj razvoju ovih sektora kako bi se preko njih podigao nivo privredne aktivnosti", kaže
Djuričin.
On je zaključio da bi se tako povećao nivo dohotka i samim tim i tekuća i investiciona potrošnja.
Ostavi komentar